Sastav mlijeka mijenja se ovisno o trajanju trudnoće, dobi djeteta, prehrani majke, ali i tijekom jednog podoja. Ono prvo mlijeko, koje se izlučuje od prvog do trećeg dana nakon poroda, zovemo kolostrum. Ono je gusto, žućkaste boje i prilagođeno želucu tek rođenog djeteta, koje je veličine oraha. U taj mali volumen od svega 30 ml, kroz kolostrum, stane baš sve što bebi treba.

Par dana nakon poroda, majčino se mlijeko promjeni i postaje takozvano "prijelazno mlijeko". Nešto je rjeđe od kolostruma, ali i dalje bogato mastima i hranjivim tvarima. Nakon prijelaznog, stiže zrelo mlijeko koje se sastavom i količinom postupno prilagođava povećanim potrebama djeteta koje raste. Ono je plavičaste do bijele boje i većeg volumena.

Dobro je znati

Neka su dojenčad zadovoljna podojem na jednoj dojci, dok druga kod svakog podoja doje iz obje. Važno je dijete ostaviti dovoljno dugo na jednoj dojci prije nego mu se ponudi druga zato što se na kraju podoja luči mlijeko s više masti pa dijete dobiva više kalorija.

Priroda brine i za one koji žure

Ako vaša beba požuri na svijet prije vremena, odnosno prije 37. tjedna trudnoće, mlijeko će biti prilagođeno potrebama nezrelog djeteta. Imat će više bjelančevina i pojedinih minerala.

Sastav majčinog mlijeka mijenja se i tijekom jednog podoja. Na početku ima više vode, bjelančevine i šećera pa se doima prozirno. Kako podoj odmiče, u mlijeku je više masti – glavnog izvora energije, ali i osjećaja sitosti.

O prehrani majke ovisi kvaliteta mlijeka 

Važno je i što mama jede tijekom dojenja. Osnovno pravilo glasi: Jedite redovito, umjereno i raznoliko. Prosječna dnevna količina proizvedenog mlijeka iznosi 750 grama, a za stvaranje te količine majčina mlijeka potrebno je oko 300 do 500 dodatnih kalorija na dan. 

U aromi je tajna

Majčino mlijeko bebi je najukusnije i zbog arome. Okus i miris mijenjaju se iz sata u sat, ovisno o prehrani dojilje. Znanost tvrdi da se upravo tako dijete upoznaje s "kuhinjom" svog doma i priprema na nove okuse i mirise koje će iskusiti tijekom dohrane. Majčino mlijeko sadrži hranjive tvari koje su važne za rast i razvoj bebe. Bjelančevine, masti, ugljikohidrati, minerali vitamini… a tu su i brojne imunološke sastavnice, poput leukocita, lizozima, laktoferina, oligosaharida, nukleotida, cikotina i drugih. Uz sve to, majčino mlijeko sadrži i esencijalne masne kiseline, enzime, faktore rasta, antioksidanse, probiotike, prebiotike i brojne druge biološki aktivne tvari koje ga čine apsolutno najzdravijim obrokom za vašu bebu.

Probavne smetnje i alergije

Dojenčad često reagira na promjenu sastava majčina mlijeka. Zato je važno pratiti reakcije bebe tijekom i nakon dojenja. Preporučuje se izbjegavanje određenih namirnica, kupusa, graha, citrusa i dr. Nerijetko se kod dojenčadi, koja imaju osjetljiviji probavni trakt i nerazvijen imunološki sustav, pojavljuju probavne smetnje, nadutost i vjetrovi te alergijske reakcije, osip i urtikarija. Pomaže li u prevenciji navedenog eliminacija određenih namirnica, još uvijek nije znanstveno potvrđeno.

Zbog toga se majkama preporučuje da ne eliminiraju namirnice samoinicijativno. Ako pak majka jasno poveže konzumaciju određene namirnice s probavnim problemima bebe, važno je prvo se savjetovati s pedijatrom. Svakako se preporučuje izbjegavanje alkohola, duhana i većih količina kofeina.

Omogućite bebi da jede kad poželi

"Dojenje na zahtjev" je dobro. Omogućite bebi da jede koliko često želi. Prvih par dana, dijete se može dojiti i do 12 puta dnevno, a savjetuje se najmanje osam puta u 24 sata, s razmakom ne većim od četiri sata između dva podoja. Prođe li više vremena od navedenog, probudite svoje dojenče i ponudite mu obrok.

Osim ako liječnik nije uputio drugačije, novorođenče na prsima ne treba dobivati nikakvu drugu tekućinu ni hranu. Obroci će svakodnevno postajati obilniji, a razmak između podoja duži. Nakon 4 do 6 tjedana formirat će se pravilna tehnika dojenja i podoj će tada trajati 20-ak minuta.