Upravo je uravnotežena i raznovrsna prehrana bogata kalcijem najbitniji segment djetetovog pravilnog razvoja. Donosimo zanimljiv, ali i koristan članak o ulozi kalcija u organizmu.
Kalcij je peti najbrojniji element u čovječjem organizmu, a 99 % ukupne količine kalcija se nalazi u kostima i zubima, dok preostalih oko 1 % koji se nalazi u stanicama i izvan njih ima važnu ulogu u raznim biokemijskim procesima kao što su:
- kontrakcija mišića
- zgrušavanje krvi
- metabolizam ugljikohidrata
- stanična signalizacija
Dobro je znati
Uzrok i posljedice smanjene razine kalcija
Uzrok smanjene razine kalcija u krvi mogu biti nedovoljan unos hranom, loša apsorpcija kalcija te pojačano izlučivanje kalcija uslijed pojedinih zdravstvenih poremećaja. Kratkotrajan nedovoljan unos kalcija hranom ne uzrokuje značajniju pojavu simptoma upravo iz razloga što pri nedostatku kalcija organizam pokreće proces demineralizacije kostiju, odnosno izvlači kalcij iz kostiju čime nadoknađuje gubitak u krvi. Ukoliko ovo stanje ne potraje predugo neće doći do težih posljedica, no u slučaju kroničnog, dugoročnog nedostatka kalcija počinju se javljati teže posljedice na zdravlje poput:
- ukočenost i trnci u prstima
- grčevi mišića
- konvulzije
- letargija
- loš apetit
- osteomalacija
- osteoporoza
Djeca predstavljaju posebnu populacijsku skupinu jer se osim obnavljanja i oporavka tkiva događa i rast i razvoj istog, osobito kad se govori o koštanom tkivu koje postaje veće i gušće. Važnost ovog minerala u prehrani djece može se jasno vidjeti kroz porast preporučenog dnevnog unosa koji se kreće od 300 mg do 1200 mg na dan.
Upravo iz ovog razloga prehrana djece treba biti bogata lako dostupnim i visokoiskoristivim kalcijem, a najbolji izvor predstavljaju upravo mlijeko i mliječni proizvodi koji osim visokog udjela kalcija sadrže i pojedine hranjive tvari poput laktoze i proteina koji poboljšavaju iskoristivost ovog minerala.
Prehrana puna kalcija
Iako je kalcij dostupan u mnogo namirnica biljnog porijekla poput sušenog voća, zelenog lisnatog povrća, orašida i mahunarki, upravo ove namirnice sadrže i velik broj tvari koje smanjuju njegovu biološku iskoristivost poput fitata, oksalata i konkurentnih minerala (magnezij, cink, krom).
Naime, zanimljivo je da, iako relativno široko rasprostranjen u prehrani, njegova apsorpcija (iskoristivost) je tek oko 20-50% unesenog kalcija stoga ga, zapravo, trebamo unijeti čak 2 do 4 puta više u cilju zadovoljenja dnevnih potreba. Upravo iz ovog razloga žitarice i prirodni sokovi često bivaju dodatno obogaćeni ovim mineralom čime se dodatno osigurava adekvatna količina dnevnog unosa kalcija.