Dojenje je jednako važno u svim zemljama, no u nerazvijenim ono čini razliku između života i smrti. Procjenjuje se da bi se od 1,3 do 1,45 milijuna smrti moglo spriječiti povišenjem stope dojenja u nerazvijenim zemljama. Stoga ne čudi da se dojenje preporučuje od rođenja bebe pa sve do druge godine života, a ponekad i kasnije.

Zašto je majčino mlijeko najbolja hrana 

Majčino mlijeko ima jedinstven sastav i potpuno je prilagođeno djetetovim potrebama. U sebi sadrži brojne obrambene tvari koje štite vašu bebu od upala i bolesti. Idealne je temperature, dostupno je i – besplatno. Dojenje, dokazano, pozitivno utječe na razvoj i zdravlje djeteta sve do odrasle dobi.

Lino savjet

Majčino mlijeko ima najpovoljniji sastav nutrijenata, potreban za pravilan rast bebe.

 
 

Uz očite razloge, valja spomenuti i još poneke. Dojenje ima važan psihološki efekt na vezu između majke i djeteta. Dijete se pri dojenju osjeća blisko svojoj mami, a time i sigurnije, što stvara snažnu emocionalnu vezu, a bebi pruža nježnost, pažnju i utjehu.

Dojenje je važno i za mame 

Nakon poroda, dojenje pozitivno utječe i na majčino zdravlje. Potiče otpuštanje hormona oksitocina koje, osim refleksa stvaranja mlijeka, potpomaže povratak maternice u stanje prije začeća. Poznato je da su majke koje doje izložene manjem riziku obolijevanja od raka dojke i nekih oblika raka jajnika te imaju znatno manji rizik od razvoja osteoporoze u kasnijoj životnoj dobi. 

Koji su sve pozitivni učinci dojenja na zdravlje djeteta

Sprječava infekcije. Jedan od najvažnijih učinaka dojenja, posebice u nerazvijenim zemljama. Najjači znanstveni dokazi u prevencijama infekcija odnose se na akutni otitis i akutni proljev.

Umanjuje pretilost. Istraživanja su dokazala pozitivan učinak dojenja na smanjenje prekomjerne tjelesne mase i pretilosti u dojene djece. Do čak 10%.

Sprječava alergije. Najučinkovitija dijetetska mjera radi prevencije atopijskih bolesti, posebice nutritivne alergije i atopijskog dermatitisa jest dojenje, po mogućnosti do 6. mjeseca bebina života. Dojenje se preporučuje i nakon toga, uz uvođenje dohrane.

Pozitivno utječe na krvni tlak. Dojenje, uz utjecaj ostalih okolišnih čimbenika, pozitivno utječe na smanjenje sistoličkog krvnog tlaka.

Potiče neurorazvoj. Dokazi upućuju na to da dojenje ima malen, ali mjerljiv pozitivan učinak na kognitivni razvoj koji traje i u odrasloj dobi. Navedeni učinak najbolje se vidi na razini cijele populacije.