Neki su izgovori slađi od drugih. "Sad jedem za dvoje" je vjerojatno najslađi. Ipak, stručnjaci se oko ovakvog režima prehrane u trudnoći ne bi složili. Umjesto "jedem za dvoje", trudnica prvenstveno treba "razmišljati za dvoje" te prilagoditi svoju prehranu drugom stanju.
Kako bi unaprijed osigurali zdravlje tijekom trudnoće, važno je da žena prije samog začeća ima dobar nutritivni status tj. da je njezino stanje uhranjenosti u području normalnog. Ako već u startu postoje problemi, kasnije će biti teško nadoknaditi nutritivne potrebe i opskrbu hranjivim tvarima tijekom trudnoće.
Samo 17% više energetskog unosa
Žena tijekom devet mjeseci trudnoće unese između 55.000 i 80.000 kcal. Na prvu se ove brojke čine velikima, no to je samo 17% više od uobičajenog energetskog unosa tijekom istog razdoblja. Što to znači za buduće mame? Ženine se energetske potrebe tijekom trudnoće ne mijenjaju previše. U prvom tromjesečju dodatnih potreba gotovo da i nema. U drugom se dnevne potrebe povećaju za 340 kcal, a u trećem za dodatnih 110 kcal.
Lino savjet
Najbolji izvor energije za buduće mame su ugljikohidrati. Žitarice od cjelovitog zrna, raženi kruh ili kruh sa sjemenkama osigurat će tijelu prehrambena vlakna i vitamine B skupine.
Što jesti i kako nadoknaditi potrebe
Mali sendvič od purećih prsa ili zdjelica voćne salate sa šlagom, ½ šake orašastih plodova i sušenog voća bit će dovoljni u prva dva tromjesečja. U trećem u prehranu možete uvesti još jedan voćni jogurt ili red tamne čokolade.
Najbolji izvor energije za buduće mame su ugljikohidrati. Žitarice od cjelovitog zrna, raženi kruh ili kruh sa sjemenkama osigurat će tijelu prehrambena vlakna i vitamine B skupine. Bjelančevine su važne do 20. tjedna trudnoće jer će čak polovica unesenih bjelančevina poslužiti za rast i razvoj fetusa. Zato su, primjerice, veganke u rizičnoj skupini trudnica i njihova prehrana zahtijeva posebnu pozornost. Namirnice kojima ćete ostvariti kvalitetan unos bjelančevina su meso, riba, jaja, mlijeko, mliječni proizvodi i mahunarke, posebice soja i slanutak.
Ne zaboravite na masnoće
Unos visokokvalitetnih masnoća je obvezan. Osim što su izvor energije i esencijalnih masnih kiselina (linolna i α-linolenska), u sebi sadrže i vitamine u topljivim mastima (A, D, E i K). Najbolje masti nalaze se u sjemenkama (lan, suncokret, bundeva, sezam), orašastim plodovima (badem, orah, lješnjak) te plavoj i masnoj ribi kao što su srdele i losos. U periodu trudnoće svakako izbjegavajte niskomasne dijete.
Riba – da ili ne?
Jesti ribu ili ne jedna je od najvećih kontroverzi. Točan odgovor? Jedite ribu. Važna je jer uz visokokvalitetne bjelančevine sadrži i visokovrijedne masnoće, omega 3 i 6 nezasićene masne kiseline. Ipak, pripazite da maksimalan unos ribe bude do 340 grama tjedno, pri čemu treba izbjegavati ribe otvorenih mora – sabljarku, skušu, morskog psa i tunu. Preporuka je to Food and Drug Association, a zbog toksičnih elemenata kao što su živa i olovo.