Dodir rukom na djetetovo čelo, iako će poslužiti kao nezamjenjiva utjeha, nije pravilna metoda mjerenja. 

Kako se mjeri tjelesna temperatura

Temperatura se mjeri toplomjerom. Danas se uglavnom koriste digitalni toplomjeri, a stari, živini, više se ne preporučuju. Postoje i ušni toplomjeri koji se ne savjetuju za djecu mlađu od 6 mjeseci jer mogu davati krive rezultate (zbog djetetova uskog zvukovoda). Nisu pretjerano precizni ni kod starije djece.

Temperaturu svojoj bebi mjerite ili između dva nabora kože (pod pazuhom) ili na sluznicama (u ustima ispod jezika ili u debelom crijevu). Preporuka je da se djeci mlađoj od godinu dana temperatura mjeri rektalno. Pri tome radni dio toplomjera treba namazati vazelinom, pažljivo staviti u rektum te ga pridržavati. Mjerenje traje od dvije do tri minute, a vrijednosti su za 0,5^oC više od onih dobivenih pod pazuhom.

Lino savjet

Ne zaboravite djetetu s povišenom temperaturom davati više tekućine – čaja, soka ili vode sobne temperature.

 

Većoj djeci temperaturu mjerite pod pazuhom. Potpazušna jama treba biti suha, ruka savijena u laktu, a dlan postavljen na suprotno rame. Toplomjer ne smije dodirivati odjeću. Mjerite li temperaturu u ustima, toplomjer stavite pod jezik djeteta, na jednu stranu. Prije mjerenja ne smije se uzimati hrana i piće, a mjerenje traje pet minuta i vrijednosti su za 0,3^o C više u odnosu na temperaturu pod pazuhom.

Koja je normalna tjelesna temperatura

Normalna tjelesna temperatura zdravog čovjeka, izmjerena na površini kože, kreće se između 36 i 37^oC. Temperatura izmjerena na sluznicama viša je za 0,1 do 1,0^oC. Normalna temperatura mjerena rektalno kod djece je oko 37,5^oC, a pod pazuhom do 37^oC. Tijekom dana normalna tjelesna temperatura niža je ujutro, a viša poslijepodne.

Kada snižavati povišenu temperaturu kod djece  

Temperaturu treba snižavati kad naraste iznad 38,5^oC rektalno ili 38^oC pod pazuhom. Međutim, ako je dijete klonulo, odbija tekućinu i sl., temperatura se može početi snižavati i prije nego dostigne navedene vrijednosti.

Kako snižavati povišenu temperaturu kod djece

Temperatura se može snižavati rashlađivanjem i lijekovima. Kad se djetetu utvrdi viša temperatura, potrebno ga je odmah razodjenuti i dati mu lijek za snižavanje temperature. Najpogodniji i najmanje štetni lijekovi su paracetamol i ibuprofen. No, izuzetno je važno strogo se pridržavati uputa o količinama oba lijeka i nikako ne prelaziti najvišu dopuštenu dnevnu količinu. U suprotnom, možete izazvati ozbiljne posljedice.

Kako bi uspješno rashladili svoje dijete, skinite mu odjeću i kupajte ga ili tuširajte u mlakoj ili toploj vodi. Nikako u hladnoj vodi jer može doći do tresavice, što, paradoksalno, uzrokuje povišenje tjelesne temperature. Napunite kadu vodom temperature oko 37°C ili nešto nižom od temperature tijela.

Dobro je znati

Doza paracetamola iznosi 10–15 mg/kg koja se može dati najviše svakih 4–6 sati. Doza ibuprofena iznosi 5–10 mg/kg i može se dati najviše svakih 6–8 sati. Djeci nemojte davati Andol niti Aspirin.

Kako NE skidati povišenu temperaturu kod djece

Izuzetno je važno naglasiti da trljanje kože alkoholom nije preporučljivo. Ne samo što je postupak neugodan, nego se alkohol može upiti preko kože i uzrokovati trovanje. Stavljanje češnjaka ili krumpira u čarape, polaganje kovanica i sl. metode također treba izbjegavati.

Kada treba odvesti dijete s povišenom temperaturom liječniku

Većina vrućica u djece posljedica je virusnih infekcija koje su samoizlječive i ne zahtijevaju posebnu terapiju niti nadzor liječnika. Ipak, postoje okolnosti kada je dijete treba odvesti liječniku:

• Ako je dijete lošeg općeg stanja
• Ako postoji tresavica (jako drhtanje) u vrijeme porasta temperature
• Ako je dijete mlađe od tri mjeseca
• U starije djece ako je temperatura viša od 40°C
• Ako dijete uz povišenu temperaturu razvije i osip
• Ako ima perzistentni proljev ili ponavljano povraća
• Ako ima znakove dehidracije (mokri manje nego inače, plače bez suza, klonulo je i manje aktivno nego inače)
• Ako ima ponavljano povišenu temperaturu tijekom pet dana
• Ako boluje i od neke kronične bolesti – srčane, maligne, imunoreumatološke i sl.