Stvaranje i izlučivanje mlijeka kreće odmah nakon poroda. Proces počinje pod utjecajem hormona prolaktina, a upravo je bebino sisanje najvažniji poticaj za izlučivanje ovog hormona.
Što dijete izvuče više mlijeka, to će ga se više stvarati. Vrijedi i obrnuto. Kad se dojka ne prazni, mlijeko se ne stvara. Potrebno je otprilike dva tjedna nakon zadnjeg podoja da bi stvaranje mlijeka u potpunosti prestalo.
Tijekom laktacije mlijeko u dojci se stalno stvara. Zbog toga se dojka tijekom podoja nikada ne može isprazniti do kraja. Međutim, imajte na umu da je dobro pražnjenje dojke u svakom podoju osobito važno za daljnje stvaranje mlijeka. Kad je beba pri kraju sa sisanjem te neposredno nakon podoja, povišena koncentracija prolaktina u krvi potaknut će mliječne stanice dojke na stvaranje mlijeka. Tako dojka u sljedeći podoj ulazi s punom količinom mlijeka.
Dobro je znati
Oksitocin i stvaranje refleksa
Oksitocin je drugi važan hormon koji djeluje na dojenje, a izlučuje se također u hipofizi. Pod utjecajem oksitocina, u žljezdanom tkivu dojke dolazi do stezanja malih mišićnih stanica, koje okružuju mliječne stanice. Tako se mlijeko istiskuje u kanaliće, a taj se refleks otpuštanja mlijeka naziva i oksitocinski refleks. Prvih par dana nakon poroda, potrebno je više vremena kako bi se refleks uspostavio pa tek nakon dvije ili tri minute dolazi do otpuštanja mlijeka.
Kasnije je oksitocinski refleks dobro uspostavljen pa do početnog otpuštanja mlijeka može doći i bez stimulacije bradavice. Bit će dovoljan samo pogled na dijete ili zvuk njegova gladnog plača.
Kako je građena dojka
Dojka žene građena je od žljezdanog, vezivnog i masnog tkiva, krvnih i limfnih žlica te živaca. Žljezdano se tkivo sastoji od režnjića s pripadajućim izvodnim kanalima. Mlijeko se stvara u mliječnim stanicama alveola koje su pak okružene slojem mišićnih stanica. Stvoreno mlijeko istiskuje se u mliječne izvodne kanale koji vode do otvora na bradavicama.
